1. UVOD
Udruga osoba s intelektualnim teškoćama Istre je dobrovoljna, neprofitna udruga građana sa svrhom pomoći i unapređivanju kvalitete življenja osoba s intelektualnim teškoćama i njihovih obitelji.
Udruga: potiče okupljanje i djelovanje roditelja osoba s intelektualnim teškoćama, stručnjaka, građana, prijatelja i javnosti na izvršavanju aktivnosti u korist osoba s intelektualnim teškoćama; informira roditelje i obitelj o pravima i mogućnostima podrške za osobe s intelektualnim teškoćama; pokreće osnivanje potrebnih socijalnih usluga u zajednici (klubovi, dnevni centri, organizirano stanovanje, zapošljavanje uz podršku), razvija oblike pomoći i samopomoći, organizira edukacije za roditelje pripremajući ih za život sa svojim članom te djeluje u pravcu prevencije institucionalizacije i pokretanju procesa deinstitucionalizacije.
Udruga u svom radu surađuje sa javnim, gospodarskim i civilnim sektorom te podržava uključivanje volontera.
Strateški plan Udruge osoba s intelektualnim teškoćama Istre predstavlja rezultat analiza i planiranja provedenih od strane predsjednika članova Upravnog odbora i zaposlenica, a usvojen je na Skupštini udruge 2019. godine.
Strateški plan odnosi se na razdoblje 2020. – 2023. godine.
2. ANALIZA OKRUŽENJA
2.1. OPIS TRENUTNE SITUACIJE U ISTARSKOJ ŽUPANIJI
U važeće propise Republike Hrvatske, s namjerom što kvalitetnije i sveobuhvatnije zaštite i unaprjeđenja kvalitete života osoba s invaliditetom, ugrađeno je više definicija. U sustavu socijalne skrbi koristi se definicija propisana Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom UN. Osobe s invaliditetom su one osobe koje imaju dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja, koja u međudjelovanju s različitim preprekama mogu sprječavati njihovo puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima. Zakonom o Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom (NN 64/01) uređuje se u Republici Hrvatskoj način prikupljanja podataka o uzroku, vrsti, stupnju i težini oštećenja zdravlja osoba s invaliditetom, način obrade i korištenja podataka te zaštita podataka o osobama s invaliditetom. Prema definiciji Zakona o Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom (NN 64/01) osoba s invaliditetom, je osoba koja ima trajno ograničenje, smanjenje ili gubitak sposobnosti izvršenja neke fizičke aktivnosti ili psihičke funkcije primjerene životnoj dobi, nastale kao posljedica oštećenja zdravlja.
Oštećenje zdravlja je nedostatak, gubitak ili nepravilnost anatomske građe, fiziološke ili psihičke funkcije. Invaliditet je trajno ograničenje, smanjenje ili gubitak (koje proizlazi iz oštećenja zdravlja) sposobnosti izvršenja neke fizičke aktivnosti ili psihičke funkcije primjerene životnoj dobi osobe i odnosi se na sposobnosti, u obliku složenih aktivnosti i ponašanja, koje su općenito prihvaćene kao bitni sastojci svakodnevnog života.
Usluge za osobe s invaliditetom u Istarskoj županiji pruža sedam ustanova, od čega pet ima sjedište u Puli (Centar za rehabilitaciju Pula, Centar za rehabilitaciju Veruda, Centar za rehabilitaciju – Down syndrom centar, Dnevni centar za radnu terapiju i rehabilitaciju Pula, Dom za psihički bolesne odrasle osobe Vila Marija) te domovima u Brkaču i Nedešćini (Dom za psihički bolesne odrasle osobe Motovun, Dom za psihički bolesne odrasle osobe Nedešćina).
Stalni smještaj pružaju četiri ustanove kojima je osnivač RH. Ministarstvo socijalne politike i mladih odabralo je dvije ustanove kojima pruža stručnu podršku u procesu transformacije i deinstitucionalizacije (Centar za rehabilitaciju Pula i Dom za psihički bolesne odrasle osobe Vila Maria“), a lokalna zajednica pružit će im podršku u razvoju izvan institucijskih usluga. U Domu za psihički bolesne odrasle osobe Nedešćina smanjen je broj korisnika sa 92 na 63 i u tijeku je adaptacija/ rekonstrukcija objekta. Svi domovi za psihički bolesne odrasle osobe svoju djelatnost usmjerit će ka razvoju izvan institucijskih usluga.
Osim ustanova značajnu ulogu, u razvoju i pružanju izvan izvaninstitucionalnih usluga ima civilno društvo pa se tako u Istarskoj županiji time bave brojne udruge. Realizacijom planiranih programa i aktivnosti udruge razvijaju usluge kojima osiguravaju svojim članovima svakodnevnu podršku te ih osnažuju za aktivnije uključivanje u život zajednice. Projekti se financiraju najvećim dijelom iz lokalnih proračuna, proračuna Istarske županije, nadležnog ministarstva i zaklada, a manjim dijelom se uključuje i poslovni sektor. Financiranje iz EU fondova za sada je iskoristilo svega nekoliko udruga.
Projekti civilnog društva obuhvaćaju razne edukativne, radno-okupacijske i rekreativne radionice, savjetovanja, pružanje informacija potrebnih za ostvarivanje raznih prava, tečajeve znakovnog jezika, posudionice ortopedskih pomagala, prijevoz te razne oblike pomoći u kući.
Iako je broj pružatelja usluga relativno velik, u Istarskoj županiji još uvijek nedostaju suvremene socijalne usluge koje podržavaju što duži ostanak osoba u njihovoj obitelji i lokalnoj zajednici kao i smještaj u samostalno stanovanje uz podršku. Unatrag nekoliko godina dogodile su se pozitivne promjene po pitanju širenja izvan institucijskih socijalnih usluga za osobe s intelektualnim oštećenjima, pa su tako organizirani dnevni boravci u Puli, Poreču, Labinu, Bujama, Pazinu za ukupno 50-80 korisnika, a smještaj u organiziranom stanovanju uz podršku u Puli za 20 osoba.
Na području Županije postoji veliki broj organizacija koje rade u korist osoba s invaliditetom, međutim, kako na lokalnoj tako i na županijskoj razini njihov rad nije dovoljno usklađen što može dovesti do preklapanja aktivnosti, korisnika i neučinkovitog raspolaganja resursima.
Zajednički problem u pružanju socijalnih usluga je što su većina usluga (pogotovo ustanove socijalne skrbi) smještene u Puli, dok iste u ostatku županije nedostaju.
Zapošljavanje osoba s invaliditetom u zaštićenim uvjetima organizirano je u okviru ustanove Tekop Nova u Puli u kojoj je zaposleno do 20 osoba s invaliditetom, u Radnoj jedinici Centra za inkluzivnu podršku i zapošljavanje INPROMO u kojoj je zaposleno do 15 osoba s invaliditetom. Iako Zavod za zapošljavanje nudi mnoge poticajne mjere poslodavcima, veće uključivanje osoba s invaliditetom na otvoreno tržište rada nije prisutno. Prema podacima HZZ najveći udio među nezaposlenim osobama s invaliditetom imaju osobe s intelektualnim oštećenjima.
U Istarskoj županiji djeluju dvije odgojno-obrazovne ustanove: Škola za odgoj i obrazovanje u Puli i Centar „Liče Faraguna“ u Labinu. Škola za odgoj i obrazovanje Pula obrazuje, radno i stručno osposobljava učenike s intelektualnim teškoćama u dobi od 7. do 21. godine života kroz posebne programe osnovne i srednje škole. Školu polazi 60 učenika od čega se 30 učenika obrazuje za pomoćna zanimanja (slastičar, vodoinstalater, soboslikar, ličilac, autolimar, vrtlar, cvjećar) a 30 učenika su djeca značajno sniženog intelektualnog funkcioniranja u dobi od 15. do 21. godine. Dugogodišnje praćenje učenika po završetku obrazovanja ukazalo je na poražavajuće činjenice a to su nizak stupanj zapošljavanja i nastavak života u ustanovama u okviru sustava socijalne skrbi. Centar „Liče Faraguna“ Labin u odgojno obrazovnom radu ima 17 učenika s područja cijele županije od čega je 6 učenika u petodnevnom domskom smještaju. Kod svih učenika prisutne su višestruke teškoće (6 u kolicima, 3 nestabilni pri hodanju, 6 boluje od epilepsije, 1 slabovidni).
2.2. OPIS POTREBE
Istraživanje potreba na području Istarske županije provedeno je tijekom proteklih godina. Različitim metodama (fokus grupe, ankete građana, podaci o uslugama i potrebama prikupljeni od pružatelja usluga, dostupna statistika i konsenzus konferencija/radionice) i uz sudjelovanje predstavnika struke, politike, uprave i civilnog društva, identificirani su čimbenici koji direktno utječu na kvalitetu života osoba s invaliditetom:
- nedovoljna razvijenost i nedovoljna iskorištenost socijalnih usluga
- neprilagođeni uvjeti u okolišu koji otežavaju mobilnost i komunikaciju OSI
- nezaposlenost – nepovoljan odnos zaposlenih u odnosu na ukupan broj OSI
Osobe s invaliditetom imaju kompleksne potrebe te je za njihovo zadovoljavanje nužna suradnja i koordinacija brojnih institucija i sustava (zdravstvenoga, mirovinskoga, obrazovnoga, komunalnoga sustava te sustava lokalne samouprave, zapošljavanja, socijalne skrbi i drugih). Iz tih razloga potrebno je značajne napore uložiti na području informiranja, međusobne suradnje te jačanja kapaciteta udruga i ustanova koje skrbe o osobama s invaliditetom na pružanje širokog spektra održivih i dostupnih socijalnih usluga. Koncentracija ustanova u Puli rezultira nedostupnošću osobama u potrebi koje žive izvan Pule, kao i pretjerani pritisak na kapacitete ovih ustanova.
Veću podršku potrebno je pružiti obiteljima koje skrbe o osobama s intelektualnim teškoćama budući da dosadašnji sustav socijalne skrbi preveliki naglasak daje na smještajne kapacitete i usluge koje se temelje na izdvajanju osobe iz obitelji. Nedostatna podrška obiteljima onemogućuje adekvatno usklađivanje radnih i obiteljskih obveza roditelja te time i nekonkurentnost na tržištu rada. S druge strane nedovoljno je dan naglasak na podršci obiteljima u kojima se roditelji djeteta s intelektualnim teškoćama nalaze u trećoj životnoj dobi.
Osobe s intelektualnim i mentalnim oštećenjima su društvena skupina u posebno nepovoljnom položaju o čemu svjedoče pokazatelji kako na državnoj tako i na regionalnoj razini (stanje ljudskih prava – Izvješće za Hrvatsku Human Rights Watch, udio u nezaposlenim osobama s invaliditetom). Iako je u Republici Hrvatskoj pokrenut proces deinstitucionalizacije/transformacije domova (koji bi trebao biti gotov do 2016. odnosno 2018. godine), on je tek u začecima, opterećen brojnim otporima koji nisu u interesu korisnika. Istovremeno sa provedbom procesa deinstitucionalizacije potrebno je omogućiti korisnicima koji ulaze u sustav socijalne skrbi takve socijalne usluge koje će prevenirati smještaj (prevencija institucionalizacije) ili omogućiti suvremenije oblike smještaja (organizirano stanovanje).
Trenutno na području Istarske županije za oko 110 osoba s intelektualnim teškoćama nedostaje ugovorenih usluga poludnevnog boravka, a za više od 60 osoba s intelektualnim teškoćama potrebno je osigurati uslugu organiziranog stanovanja.
Na području Pule prema podacima Doma za psihički bolesne odrasle osobe „Vila Maria“ oko 60 osoba s mentalnim oštećenjima trenutno treba uslugu poludnevnog boravka, a za 100 osoba potrebno je osigurati uslugu organiziranog stanovanja. Prema podacima Doma za psihički bolesne odrasle osobe Motovun nužno je što prije razviti dostavu obroka u kući za 80 osoba.
Civilno društvo ima veoma značajnu ulogu u osiguravanju i razvoju izvan institucijskih usluga za osobe s invaliditetom i nužno je da se realizacija njihovih programa, uz jačanje suradnje srodnih organizacija i nadalje podupire iz lokalnih proračuna. Zbog nedostatka proračunskih sredstava potrebno je osnažiti organizacije civilnog društva za prijavu projekata i korištenje financijskih sredstava EU fondova.
Najveće prepreke u zapošljavanju osoba s invaliditetom su predrasude poslodavaca, zanimanja koja ne odgovaraju potrebama tržišta rada, dugotrajna nezaposlenost te neaktivnost i nepripremljenost za radno okruženje samih osoba s invaliditetom.
Osobama s invaliditetom koje imaju radnu sposobnost potrebno je omogućiti stjecanje novih vještina potrebnih za tržište rada, mogućnost stjecanja radnog iskustva, kao i zadovoljiti specifične potrebe pojedinih skupina osoba s invaliditetom za rad u zaštićenim uvjetima (učiniti pristupačnijom komunikaciju za osobe s intelektualnim teškoćama). S druge strane potreban je aktivniji rad s poslodavcima koji će biti usmjeren prema: informiranju o mogućnostima korištenja raznih poticajnih mjera Zavoda za zapošljavanje; uklanjanju predrasuda poslodavaca prema osobama s invaliditetom; prepoznavanju kompetencija osoba s invaliditetom.
3. DJELOVANJE Udruge
3.1. Od osnutka do danas
Udruga je osnovana 19.05.1959. pod nazivom Društvo za pomoć mentalno retardiranim osobama. Osnivači su bili roditelji i skrbnici osoba s intelektualnim teškoćama. Samo dvije godine prije osnovana je specijalna škola u Puli. U to vrijeme nije bilo nikakvih drugih aktivnosti namijenjenih osobama s intelektualnim teškoćama te je osnivanje Društva bio jedini oblik udruživanja roditelja kako bi pružili pomoć jedni drugima. Treba istaknuti da su roditelji i staratelji također potaknuli i osnivanje tadašnje Specijalne radionice u Vodnjanu i današnjeg Centra za rehabilitaciju u Puli.
Do kraja 1995. godine Društvo je djelovalo na području bivše Općine Pula i uključivalo je sedamdesetak obitelji osoba s intelektualnim teškoćama, a od tada djeluje na cijelom području Istarske županije okupljajući preko 400 osoba s intelektualnim teškoćama.
Na redovnoj skupštini održanoj 2003. dolazi do promjene naziva u Udruga za pomoć osobama s mentalnom retardacijom Istarske županije sa sjedištem u Puli.
Danas udruga djeluje pod nazivom Udruga osoba s intelektualnim teškoćama Istre, a izmjenama Statuta u rad tijela udruge i u upravljanje udrugom uključeni su i članovi s intelektualnim teškoćama na ravnorpavnoj osnovi.
Udruga, u svojih prvih 25 godina postojanja, nije imala svoje prostorije, te su se sve aktivnosti odvijale u stanovima roditelja. Tek je 1993. godine dobila na korištenje prostor u Zadarskoj 8, u Puli, gdje je dijelila prostor s još tri udruge. Povodom pedesetogodišnjice rada udruge, 2009. godine, Grad Pula je Udruzi dodijelio novi prostor na korištenje, u Kraškoj 1, gdje se odvijaju aktivnosti ureda udruge i aktivnosti kluba Pula. Udruga danas koristi sedam poslovnih prostora koji se nalaze na cijelom području županije, te garantiraju rasprostranjenost projektnih aktivnosti. Tako trenutno u 7 sredina u cijeloj Istri organiziramo redovite aktivnosti što jamči širok krug korisnika i kvalitetno zadovoljavanje potreba u našoj lokalnoj zajednici.
Unatoč velikoj krizi, Udruga nastoji zadržati kontinuitet u aktivnostima iako više nije moguće organizirati izlete i zajednička druženja, te sigurno nije prvi put kako je nastalo teže razdoblje koje, nadamo se, da ćemo uspješno prebroditi. Udruga je članica Hrvatskog saveza udruga za osobe s mentalnom retardacijom, kao njena najbrojnija udruga.
3.2. Podaci o udruzi
Udruga osoba s intelektualnim teškoćama Istre – Pula okuplja 712 članova od čega najveći broj s područja Puljštine te s područja Labinštine i Pazinštine.
Od ukupnog broja članova 54% čine osobe s intelektualnim teškoćama.
Dob članova s invaliditetom dana je u slijedećoj tablici.
| BR. ČL. S I.T. | 0-18 | 19-25 | 26-35 | 36-45 | 46-55 | 56-65 | 66-75 | 76-85 | >86 | UKUPNO |
| UKUPNO | 6 | 15 | 113 | 90 | 74 | 53 | 17 | 1 | 0 | 369 |
| ŽENE | 1 | 6 | 52 | 34 | 42 | 22 | 5 | 0 | 0 | 162 |
| MUŠKI | 5 | 9 | 61 | 56 | 32 | 31 | 12 | 1 | 0 | 207 |
| % | 1,6 | 4,1 | 30,6 | 24,4 | 20,1 | 14,3 | 4,6 | 0,3 | 0 | 100 |
Dob članova bez invaliditeta dana je u slijedećoj tablici.
| BR. ČL. S I.T. | 0-18 | 19-25 | 26-35 | 36-45 | 46-55 | 56-65 | 66-75 | 76-85 | >86 | ? | UKUPNO |
| UKUPNO | 0 | 4 | 4 | 9 | 59 | 87 | 84 | 43 | 4 | 33 | 327 |
| ŽENE | 0 | 0 | 3 | 7 | 47 | 53 | 54 | 30 | 4 | 198 | |
| MUŠKI | 0 | 4 | 1 | 2 | 12 | 34 | 30 | 13 | 0 | 96 | |
| % | 0 | 1,2 | 1,2 | 2,8 | 18 | 26,6 | 25,7 | 13,2 | 1,2 | 10,1 | 100 |
Najviše je članova s intelektualnim teškoćama je u dobi od 26 do 45 godina (55%), dok je članova bez invaliditeta najviše u dobi od 56 do 75 godina (52%).
Iz podataka o dobi članova jasno se raspoznaje da su u udrugu učlanjeni u najvećoj mjeri roditelji i njihova djeca s intelektualnim teškoćama. Među članovima bez invaliditeta 2/3 čine žene.
Skupština je naviše tijelo udruge i njene članove biraju glasovanjem članovi udruge na mandat od četri godine.
3.3. Misija, vizija i vrijednosti djelovanja
Misija
Mi smo organizacija civilnog društva koja predano radi na poboljšanju kvalitete življenja osoba s intelektualnim teškoćama i njihovih obitelji.
Vizija
Ravnopravan život u zajednici.
Vrijednosti i principi djelovanja:
- Dostojanstvo, autonomija, sloboda izbora i neovisnost osoba
- Nediskriminacija i nenasilje
- Sudjelovanje i uključenost u društvo
- Poštivanje i zaštita ljudskih prava i uvažavanje različitosti
- Jednake mogućnosti
- Pristupačnost
- Timski rad, profesionalnost i etičnost
- Partnerstvo i međusektorska suradnja
4. ANALIZA UDRUGE
4.1. SWOT analiza
| UNUTARNJE OKRUŽENJE | SNAGE | SLABOSTI |
| – brojno članstvo – tradicija postojanja – tradicija organiziranja socijalnih usluga u zajednici – različiti izvori financiranja – iskustvo u predlaganju i provedbi projekata – stručni zaposlenici – dobra tehnička i prostorna opremljenost – kompetentnost upravljačkog tijela – suradnja s JLS, OCD i HSUOIT – timski rad – entuzijazam i fleksibilnost u radu izvoditelja i volontera – sudjelovanje predstavnika udruge u županijskim tijelima | – nepostojanje sustavnog financiranja djelatnosti – nedovoljan broj zaposlenih – nedovoljni prostorni kapaciteti – dob članova – nedovoljna aktivnost članova |
| VANJSKO OKRUŽENJE | PRILIKE | PRIJETNJE |
| – financiranje projekata iz fondova EU – pozitivna međunarodna i nacionalna legislativa – suradnja s OCD i javnim sektorom – članstvo u nacionalnom savezu – dobra suradnja s medijima – senzibiliziranost javnosti za rad udruge – sukreiranje regionalnih planova – razvoj tržišta socijalnih usluga | – nepovoljne gospodarske prilike – smanjenje broja i vrijednosti natječaja (lutrijska sredstva) – neprovođenje u dovoljnoj mjeri postojećih zakona – nesigurnost financiranja – konkurencija među OCD – neravnopravni položaj u odnosu na ustanove socijalne skrbi |
4.2. Analiza dionika
| POTREBE INTERESNE GRUPE PREMA UDRUZI | POTREBE UDRUGE PREMA INTERESNOJ GRUPI |
| ČLANOVI | |
| Podršku u životu, osiguravanje socijalnih usluga u lokalnim zajednicama, zastupanje interesa ispred različitih institucija i lobiranje kako bi se unaprijedila kvaliteta njihova življenja i stvorili preduvjeti za samostalan život u zajednici. | Aktivno sudjelovanje u radu Udruge, sudjelovanje u radnim skupinama, poticanje inicijativa za unapređenje kvalitete života i rada udruge, solidarnost među članovima. |
| DRUGE NEPROFITNE ORGANIZACIJE | |
| Partnerstvo na projektima/programima, razmjena znanja i iskustva, senzibiliziranje javnosti. Uključivanje u članstvo IFUOS. | Partnerstvo na projektima/programima, razmjena znanja i iskustva, senzibiliziranje javnosti. Rad na konkretnim problemima OSI. |
| LOKALNA I DRŽAVNA UPRAVA | |
| Suradnja na poboljšanju i ostvarivanju prava OSI u lokalnoj i regionalnoj zajednici. Pomoć u konkretnim problemima. | Partnerski odnos i adekvatno financiranje programa i projekata. Poboljšanje položaja osoba s IT u lokalnoj i regionalnoj zajednici. |
| USTANOVE (SOCIJALNE SKRB, IZDRAVSTVENE, OBRAZOVNE, PRAVOSUDNE, RADA) | |
| Suradnja na planu deinstitucionalizacije i prevencije institucionalizacije. Suradnja radi pravovremenog i kvalitetnog ostvarivanja prava korisnika zdravstvenih, obrazovnih, društvenih kao i drugih socijalnih usluga u lokalnoj zajednici. Suradnja na većem uključivanju osoba s IT na tržište rada. | Partnerski odnos i uključenost u procese donošenja odluka. Partnerski odnos i kvalitetno informiranje o zatečenim problemima u pružanju usluga. Informiranje o pravima nezaposlenih osoba s IT te razvijanje projekata. |
| MEDIJI I JAVNOST | |
| Pružanje informacija o izazovima s kojima se suočavaju osobe s IT i njihove obitelji kao I događanjima organiziranim od strane Udruge. | Praćenje organiziranih događanja i senzibiliziranje javnosti. |
5. STRATEŠKI I SPECIFIČNI CILJEVI 2020 – 2023.
| Strateški cilj 1 | ||
| Podrška osobama s intelektualnim teškoćama i njihovim obiteljima za život lokalnoj zajednici | ||
| Specifični ciljevi | ||
| 11 | Pružanje savjetodavne podrške i informiranje i podrška u ostvarivanju prava | |
| 12 | Praćenje i detekcija novih članova, praćenje postojećih izvaninstitucionalnih oblika skrbi u zajednici, suradnja na lokalnoj razini s institucijama i tijelima javne vlasti | |
| Strateški cilj 2 | ||
| Razvoj socijalnih usluga u zajednici | ||
| Specifični ciljevi | ||
| 21 | Pružanje izvaninstitucionalnih socijalnih usluga kroz aktivnosti klubova u lokalnim zajednicama | |
| 22 | Širenje mreže poludnevnih boravaka u Istarskoj županiji | |
| 23 | Pružanje usluge osobne asistencije | |
| Strateški cilj 3 | ||
| Razvoj prepoznatljivosti i kapaciteta udruge | ||
| Specifični ciljevi | ||
| 31 | Sudjelovanje predstavnika udruge u savjetodavnim tijelima jedinica lokalne i područne samouprave | |
| 32 | Provođenje edukacije za članove tijela upravljanja, izvoditelje aktivnosti, volontere i članove udruge | |
| 33 | Uvođenje sustava osiguranja kvalitete, etičkog kodeksa i podstautarnih općih akata | |
| 34 | Osiguravanje institucionalne potpore za razvoj kapaciteta udruge | |
| 35 | Predstavljanje rada udruge i problema osoba s intelektualnim teškoćama javnosti | |
| 36 | Uređenje i opremanje prostora udruge (Pula i Buzet) | |